Geografski polozaj Rajca. Kako stici do Rajca. Istorijski razvoj Rajca. Povrsinski i podzemni oblici reljefa na Rajcu. Klima Rajca. Hidrografska mreza na Rajcu. Biljni i zivotinjski svet na Rajcu. Kosidba na Rajcu. Planinarske staze. Smestajni objekti na Rajcu. Usluzni objekti na Rajcu. Mogucnosti organizovanja ekskurzija na Rajcu. Povratak na prvu stranu.

Reljef


Karta Rajca Na ovom prostoru zastupljeni su i brojni površinski oblici kraškog reljefa, koji se jasno uočavaju u odnosu na okolni teren. Najzastupljenije su vrtače koje su ili razbacane bez reda, ili grupisane u nizove. Pored njih nailazimo i na niz manjih skrašćenih dolina. A kao najveći i najizrazitiji kraški oblik javljaju se uvale kojih ovde ima 3 - Polog, Gukovice i Dobra voda, u kojoj se nalazi i istoimeni izvor. Bogatstvo geomorfoloških oblika, raznolikost formi predela izuzetno povoljno deluju na čoveka i u njemu izazivaju raznovrsna osećanja. široko otvoreni predeli, daleke vizure izazivaju osećaj smirenosti i opuštenosti, a posebno osećaj slobode. Upravo je to i bio razlog da se o Suvoborskom Rajcu i govori kao o "omiljenom planinskom svratištu" ili "dražesnom izletištu".

Podzemni kraški oblici zastupljeni su jamama i pećinama, kojih na ovim prostorima ima ukupno 12. Za njih je karakteristično da se javljaju samo u istočnom i zapadnom delu, dok ih u središnjem nema. U proseku na 1 kvadratni kilometar postoji po jedan speleološki objekat. U istočnom delu se nalazi 6 objekata i to tri pećine - Mala Bezdan (najveći speleološki objekat na Rajcu), Iljkača, Đurina crkva i 3 jame - Velika Bezdan kod spomenika, jama na livadi i jama sa pločom. Svi ovi objekti nalaze se u neposrednoj blizini planinarskog doma. U zapadnom delu je takođe pronađeno 6 objekata. Od toga su 4 pećine - Velika i Mala pećina u Brezacima, Stepanovića pećina i pećina na vrelu Ljiga. Druga dva objekta su jame na Gučevu i na Umci.

Geološku građu Rajca čine mahom flisne stene i ostali gornjekredni sedimenti. Severna strana Rajca ograničena je strmim krečnjačkim odsecima. Uočljive su eruptivne stene, a iznad njih su škriljci i peščari. Južnu stranu Rajca čine serpentini jurske starosti. Sam vrh Rajca je kupasto krečnjačko uzvišenje. Karstifikacija je ovde čest proces. Litološki sastav, čistina i kristaličnost krasa variraju, a njegovi slojevi znatno su poremećeni, izrasedani i disecirani brojnim pukotinama.


Republički zavod za zaštitu prirode Srbije zaštitom je obuhvatio širi prostor Rajca, odnosno grupu uzvišenja, zaravni i kraških depresija između Lipova na istoku i Gučeva na zapadu, kao i padine strmog odseka kojim se ovaj uzdignuti teren spušta prema selima Lalinci, Slavkovica i Ba. Južna granica zastićenog prostora ide razvođem slivova Kolubare (Ljiga) i Zapadne Morave, tako da se celokupna zaštićena površina, koja iznosi oko 1200 hektara nalazi na teritoriji opštine Ljig. Na ovom prostoru zabranjene su građevinske, zemljane i druge aktivnosti, seča šume, eksploatacioni radovi širih razmera, menjanje kultura livada i pašnjaka u druge kulture, unošenje stranih vrsta drveća i slično. Ovim merama pokušava se maksimalno očuvanje izuzetnog ambijenta i sprečavanje njegove eventualne degradacije.