Oblasna kontrola zračnog prostora iz Zagreba od danas je preuzela nadzor
nad bosanskohercegovačkim nebom na visini između 3000 i 9000 metara. Do jučer
je taj posao obavljao NATO u Zagrebu tako da su gotovo hrvatski kontrolori
samo preuzeli posao stručnjaka Sjeveroatlanskoga saveza. Ugovor o nadzoru
bosanskohercegovačkog neba iz Zagreba potpisan je na dvije godine, s mogućnošću
još jedne godine produljenja. I dalje će bosanskohercegovački
zračni prostor iznad 9000 metara po 18. meridijanu nadzirati Zagreb i Beograd.
Ništa se znatno
ne mijenja
Oblasna kontrola iz Zagreba
sada nadzire razinu leta od 100 do 290, što je dosad radio NATO - rekao je
direktor Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo Amadeo Mandić. Prema
njegovim riječima, bosanskohercegovačke vlasti odlučile su se da Zagreb nadzire
srednju razinu leta, jer država nema sredstava za nabavu radara za nadzor
zračnog prostora. Federacija Bosne i Hercegovine inače nema nijedan radar,
čak ni one u zračnim lukama, pa se tamo koriste radari Stabilizacijskih snaga
SFOR-a. Radar koji bi nadzirao zračni prostor iznad 3000 metara stoji 13
milijuna dolara, a za radare za zračne luke, kojih u Federaciji ima tri i
u Republici Srpskoj jedan, trebalo bi izdvojiti po pet milijuna maraka.
SFOR je već upozorio da će dopustiti uporabu
svojih radara u zračnim lukama samo do sredine iduće godine, no u Direkciji
civilnog zrakoplovstva vjeruju da će se taj rok još jednom produljiti. I
Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva pritišće zračne luke i državu
da nabavi radare. Zbog toga što ih ne posjeduje, Bosna i Hercegovina gubi
78 posto kolača koji preuzimaju Zagreb i Beograd. Dvadeset i dva posto prihoda
od preleta, što ga plaćaju avio kompanije, u BiH se raspodjeluje u omjeru
45 posto Federaciji, Republici Srpskoj 35 i državi 20 posto. U 1999. i 2000.
godini Federacija Bosne i Hercegovine zaradila je tri milijuna maraka. Taj
je novac, međutim, u državnoj blagajni i nitko ne zna zašto nije iskorišten.
|
