Počinje tečaj u Varaždinu

za informacije obratite se na telefon 042 213538

Bonvenon al la paĝoj de Esperanto-societo en Varaždin!

Dobro došli na stranice Esperantskog društva u Varaždinu!

Ucite Esperanto

 

Rasprava o jeziku (engleski tekst)

Zlatarovo zlato

Karanfil s pjesnikova groba

Zaèuðeni svatovi

Lernolibro

 lernu!

Ucite Esperanto

 Esperanto je stvoren da bi ljudi različitih nacija i kultura lakše međusobno komunicirali na ravnopravnoj osnovi. To je već više od sto godina funkcionirajući projekt koji se u praksi dokazao kao jedna od najvažnijih pretpostavki ljudske jednakopravnosti. Danas postoji nejednaka raspodjela moći među jezicima. To je stalna prijetnja miru radi izravne jezične potlačenosti mnogih jezika i jezične nadmoći nekolicine takozvanih svjetskih jezika. Sada se jezici svrstavaju u službene i neslužbene. Narodi i etničke skupine tih dviju grupa jezika su neravnopravni, jer se ova kulturna baština svijeta različito cijeni.

Jezici nisu samo komunikatori nego i identifikatori onih koji ih govore, pa je stoga jezik kulturna baština, koja se mora sačuvati kao trajna vrijednost čovječanstva. Svakom čovjeku je njegov materinji jezik najljepši i najvredniji, pa ga najradije koristi u komunikaciji gdje postoji sugovornik.

Esperantski pokret se zalaže za očuvanje bogatstva različitih jezika uz istovremenu mogućnost nesmetanog komuniciranja među najrazličitijim etničkim skupinama pomoću neutralnog međunarodnog jezika. Esperanto se kao planski jezik sa svojom pravilnom strukturom može lako usvojiti samoučenjem u relativno kratkom vremenu. Bogate izražajne mogućnosti zadovoljavaju i najprofinjenije potrebe; to potvrđuje bogata literatura na Esperantu, kako originalna, tako i prevedena iz najrazličitijih jezika svijeta.

Vrijednost Esperanta se među ostalim manifestira činjenicom, što se stečenim znanjem Esperanta puno lakše savladavaju teškoće kod učenja drugih stranih jezika. Učite Esperanto, uživajte u esperantskom svijetu. Neka odsad on bude i vaš!

Pristupnica u E-društvo Varaždin

 

 

 

 

  Poznata je zbrka oko jezika koja vlada u EU, ipak neko rješenje tog problema još se ne nazire. Već je bio predan prijedlog da bi se Esperanto usvojio kao pomoćni jezik, ali put k tome je trnovit. Engleski se nametnuo kao najvažniji jezik, pa je Centar za Esperanto u Londonu sačinio usporednu analizu između engleskog i Esperanta. Na tome su radili: Dr. John Wells, profesor fonetike na Univerzitetu u Londonu; Edward Thorndike, poznati američki pedagog; Vilho Setl, poznati finski lingvist i dr. Helmar Frank, direktor Instituta za Kibernetiku u Paderbornu, u Njemačkoj. Evo njihovog izvješća:
Abeceda: Slova u engleskom se izgovaraju na različite načine. Postoje 46 glasova od kojih su čak 20 samoglasnika. U Esperantu postoji 28 slova od kojih su 5 samoglasnika a 23 suglasnika.
Izgovor u engleskom je kaotičan, nedefiniran i nemoguće ga je normirati, dok kod Esperanta svako slovo ima svoj glas koji se nikad ne mijenja.
Naglasak u engleskom nije standardiziran i uvijek se mijenja ovisno o slučaju. U Esperantu je uvijek na predzadnjem slogu.
Glagoli: U engleskom ima preko 150 nepravilnih glagola, dok ih Esperanto nema.
Sprezanje engleskih glagola je različito, tako da se nastavak korijena glagola pojavljuje u 652 različita oblika, a i sam korijen se često mijenja. U Esperantu se korijen riječi ne mijenja, a nastavaka ima samo 6; tri participa prezenta i tri participa perfekta.
Identitet gramatičke funkcije je u engleskom nejasan. Mnogi gramatički odnosi su nedefinirani. Suprotno je kod Esperanta: tu su oni jasni i neposredni.
Sintaksa u engleskom je kruta sa čvrstim redoslijedom riječi. U Esperantu je fleksibilnija.
Derivacija pojmova i riječi u engleskom ima male mogućnosti, samo 5 %, dok Esperanto 17 %.
Idioma ima u engleskom bezbroj, dok u Esperantu ne postoje.
Homofonizam (Riječi koje jednako zvuče, ali imaju različito značenje). Ima ih mnogo u engleskom, dok ih u Esperantu nema. Na primjer: you, ewe (janje), hue (boja), Hugh (muško ime). Slični izrazi su "homonimi" i "homografi".
Polisemija (Riječi sa više značenja). To je opća pojava u engleskom, ali nikada u Esperantu. U engleskom 850 osnovnih riječi ima 21120 različita značenja.
Fond riječi u engleskom jeziku potreban da bi se razumio običan tekst 80 ili 90 posto je 2000, dok u Esperantu 500 riječi i 50 gramatičkih elemenata. Da bi se razumjelo 99 % nekog teksta potrebno je 7000 riječi u engleskom, a u Esperantu 2000.

sidejo/sjedište: Esperantsko društvo "Božidar Vančik" Trakošćanska 24, Varaždin

paĝprizorganto/održavatelj stranica: Stanko Rukelj